Projekt COBISS.Net – II.faza (2006)

Mišljenja međunarodno priznatih eksperata

Nicholas Cop

COBISS je napravio čudesa i veoma me raduje da su ga prihvatili i primijenili također i drugi, da su ga finansijski podržale različite međunarodne agencije koje u sistemima COBISS i E-CRIS vide rješenja informacijskih problema u državama, opredjeljenim u projektu. Nažalost, u prošlosti se iz različitih razloga neke COBISS implementacije nisu nastavile.

Čini mi se da mnogo onih koji u prošlosti nisu nastavili upotrebljavati COBISS u stvari nisu znali cijeniti njegove prednosti. Danas su informacijski problemi vidljiviji, očitiji i razumljiviji više nego ikad. Isto tako i rizici da se u današnjem informacijski vođenom svijetu u vezi s tim problemima ništa ne čini. Ovi rizici nesporno utječu na ekonomiju države, njen obrazovni sistem, istraživanja i razvoj industrije, na njen opći napredak i položaj u svijetu.

[više ...]

Dr. Zorana Ercegovac

Projekt COBISS.Net – II. faza predstavlja pouzdan kooperativan i provjeren pristup katalogizaciji i metapodacima o fondovima u državama jugoistočne Evrope, počevši od Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Crne Gore (COBISS.SI, COBISS.BH, COBISS.MK, COBISS.SR i COBISS.CG). Na osnovi uzajamnih univerzalnih vrijednosti i "općeg dobra", uvažavajući pri tome tradiciju katalogizacije i jezične razlike, projekt COBISS.Net pospješuje razmjenu znanja na području obrazovanja i nauke te pravičniji dostup bez obzira na kulturne granice u regiji.

Alan Hopkinson

Uvijek sam imao stav divljenja prema COBISS-u. Moj drugi susret s COBISS-om bio je za vrijeme posjete Bosni kada sam otkrio da IZUM velikodušno nastoji da uz podršku slovenske vlade poveže Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine u Sarajevu sa vanjskim svijetom. S obzirom na političku situaciju u 1997. godini bio je to težak zadatak. Moje zadovoljstvo s tom međunarodnom pomoći je, međutim, umanjilo moje žaljenje da nisam bio upoznat sa razvojem COBISS-a od mojeg prvog susreta s njim u Mariboru kada sam se sastao sa projektantima sistema za vrijeme posjete koju je 1987. godine sponzorirao UNESCO u tadašnjoj Jugoslaviji. Uprkos pojedinim razočarenjima, COBISS je postigao zavidan stepen saradnje među nacionalnim informacijskim sistemima u dijelu svijeta koji je bio poznatiji po političkim nesuglasicama nego po međunarodnoj saradnji. Raduje me da je COBISS usmjeren na širenje u druge susjedne države koje će s tim sistemom zasigurno mnogo dobiti. To je jedan od rijetkih stvarno međunarodnih kooperativnih bibliografskih sistema u svijetu koji sistematski obuhvata također i bibliografije istraživača te zahvaljujući tome zaslužuje posebno mjesto u savremenom informacijskom svijetu. To je doista veliko dostignuće pa me raduje da sam povezan s tim aktivnostima u vrijeme kada su srpske biblioteke ponovo postale članicama COBISS-a.

Prof. Michael Malinconico

S obzirom na sadašnji razvoj računarski podržanih bibliotečkih sistema i savremenog softvera za upravljanje bazama podataka na kojem baziraju, izbor između sistema na osnovi tehničkih i funkcionalnih karakteristika ne donosi nikakvu odnosno eventualno malu korist. Mnogo važniji izazov – kao što navodite u svojem izvještaju – jeste podrška konceptualnim usmjerenjima.

Vaša dalekovidnost je za svaku pohvalu. Iskreno se nadam da će sve institucije u vašoj regiji brzo shvatiti da je COBISS mnogo više od softvera za automatizaciju biblioteka, prije nego što prokockaju svoje skromne resurse za rizične pothvate koji će donijeti vrlo ograničene koristi.

Važno je, dakako, obezbijediti načine za smanjivanje troškova i vremena za katalogiziranje građe. No, obezbjeđivanje infrastrukture za saradnju naučnika, istraživača i institucija jeste daleko važnije, a osim toga predstavlja također i mnogo veći izazov u tehničkom, organizacionom i političkom pogledu.

[više ...]

O projektu COBISS.Net

Raduje me da je COBISS napredovao sa platforme za automatizaciju biblioteka na platformu za podršku eksploataciji znanja i izvora znanja. Kao što znate, razvijene države razlikuju se od nerazvijenih prvenstveno po tome što najveći dio onoga što one proizvode sadrži puno znanja. COBISS je bio već od prije veoma smion i napredan pothvat, jer je posebnu pažnju posvetio lakšem pristupu rezultatatima istraživanja, npr. sivoj literaturi. To je po mojem mišljenju najdragocjenija karakteristika vašeg programa, po kojoj se razlikuje od mnogih drugih programa. Obezbjeđivanje pristupa istraživanjima u toku i lakše komuniciranje među istraživačima, npr. u okviru vašeg sistema E-CRIS, jeste provjerena praksa upravljanja znanjem. Upravo takvi programi pomažu organizacijama – i u vašem slučaju vjerovatno cijelim narodima – da bolje iskoriste, unaprijede i povećaju svoje intelektualno vlasništvo.

Želim vam mnogo uspjeha jer se vidi da razvijate model za upotrebu informacijskih tehnologija koji se već uspješno koristi u velikim i malim preduzećima. No, vi najvjerovatnije njegovu upotrebu širite i na nacionalni i internacionalni nivo. Ubuduće ću pokušati pažljivo pratiti vaš napredak i vaše uspjehe.

Državama Zapadnog Balkana posebno se preporučuje da se uključe u kooperativni razvoj infrastrukture za uzajamnu upotrebu informacija i znanja. John Diebold je napisao da se prihvatanje svih novih tehnologija odvija u tri faze: u prvoj fazi nova tehnologija omogućuje da radimo ono što je već rađeno, ali bolje; u drugoj fazi nam omogućuje raditi stvari koje prije nisu bile izvodive; u trećoj fazi mijenja predmet svoje upotrebe¹. Diebold je pojasnio taj model već na početku automatizacije i očito je da, uprkos decenijama, još uvijek vrijedi. Kazao bih da smo prvu fazu dobro obavili. Velik broj tradicionalnih sistema za automatizaciju biblioteka jesu prvenstveno primjeri prve faze. Današnji izazov jeste upotrijebiti tehnologiju i uraditi stvari koje prije nismo mogli. Vrlo plodno područje obuhvata potsticanje kooperativnih pothvata, takvih pothvata koji omogućuju veću produktivnost istraživača te veću iskorištenost njihovih rezultata i nastojanja. U tome je uglavnom izazov, a također i prednost uspostavljanja sistema za uzajamnu upotrebu znanja. Kao što su napisali Nonaka i Takeuchi, znanje se povećava komuniciranjem i uzajamnom upotrebom².

Raduje me da računarski podržan sistem, koji ste razvili u IZUM-u, ima tako široku upotrebu u državama bivše Jugoslavije. To bi trebalo koristiti svim partnerima-učesnicima, jer:

oni su u boljem položaju za uzajamnu upotrebu tehničkog znanja s obzirom na funkcioniranje i upotrebu sistema;
oni mogu lakše dijeliti nastojanja za kreiranje bibliografskih podataka o kojima ovise svi računarski podržani bibliotečki sistemi;
sistemi koje upotrebljavaju institucije i države sa sličnim interesima i kulturom jesu interoperabilniji;
različite platforme COBISS baziraju na filozofiji koja prilikom projektiranja uvažava kulturu i specifične potrebe država u regiji;
sistem omogućava institucijama i državama u regiji veći utjecaj na razvoj funkcionalnosti i kapaciteta, nego u slučaju da izaberu bilo koji komercijalni sistem.

S obzirom na sadašnji razvoj računarski podržanih bibliotečkih sistema i savremenog softvera za upravljanje bazama podataka na kojima baziraju, izbor između sistema na osnovi tehničkih ili funkcionalnih karakteristika ne donosi nikakvu odnosno vrlo malu korist. Mnogo važniji izazov – kao što navodite u svojem izvještaju – jeste podrška konceptualnim usmjerenjima:

“Potrebno je prevazići često pojednostavljeno shvatanje da je COBISS samo programska podrška za automatizaciju bibliotečkog poslovanja. COBISS je sem toga, prije svega organizacioni koncept povezivanja biblioteka u nacionalni bibliotečko informacijski sistem i mrežu COBISS.Net. Ovu dodanu vrijednost, koja prevazilazi funkcionalnost programske podrške, proizvođači srodnih proizvoda naime ne obezbjeđuju …”

U potpunosti se slažem sa ovim shvatanjem. Vaša dalekovidnost je za svaku pohvalu. Iskreno se nadam da će sve institucije u vašoj regiji brzo shvatiti važnost tog razmišljanja, prije nego što prokockaju svoje skromne resurse za rizične pothvate koji će donijeti vrlo malo koristi.

Važno je, dakako, obezbijediti načine za smanjivanje troškova i vremena za katalogiziranje građe. No, obezbjeđenje infrastrukture za saradnju naučnika, istraživača i institucija jeste daleko važnije, a osim toga predstavlja također i mnogo veći izazov u tehničkom, organizacionom i političkom pogledu.

¹John Diebold, Automation, Van Nostrand, c1952, ponovno izdanje New York: American Management Association, 1983
²Ikujiro Nonaka in Hirotaka Takeuchi, The knowledge creating company, New York: Oxford University Press, 1995

Dr. Sigrid Reinitzer

Aktivnosti koje izvodite u IZUM-u izuzetno cijenim. Ubjeđena sam da sa uspostavljanjem sistema COBISS.Net u državama koje će u slijedećih 10 godina postati članice Evropske Unije, IZUM pruža poseban primjer međunarodne saradnje. Također vidim da su vaši kontakti sa UNESCO-m vrlo plodni i da uživate svu potrebnu podršku ministarstva za nauku i istraživanja. Za sve nacionalne biblioteke u Sloveniji i drugim državama vrlo je važna također i saradnja na tako velikom online centralnom katalogu kao što je COBISS sa njegovim brojnim informacijskim kapacitetima. Za vrijeme konferencije bibliotekara u Njemačkoj mogli smo čuti da je COBISS najvažniji online centralni katalog u Evropi, usporediv sa OCLC u SAD i OCLC-Pica u Evropi, ali sa više posebnih mogućnosti za evropske i napose slavenske jezike.

Dr. Barbara B. Tillett

Ponajprije, iskrene čestitke! Očito je da brzo napredujete u primjeni standarda i koordiniranju uzajamne mreže biblioteka u vašoj regiji.