COBISS - Kooperativni online bibliografski sistem i servisi

Uvod

Znanje je pokretačka sila razvoja. Biblioteke su poput kapilara koje u svaku ćeliju društva donose znanje, a njihov zadatak je i evidentiranje rezultata "intelektualne produkcije". One su obično onaj element informacijskog društva s kojim se ljudi najprije susreću, i to u najvećem obimu. Svoju ulogu, međutim, ne mogu preuzeti ako njihovo funkcionisanje nije podržano savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.

Za informacijsko društvo, koje podržava na znanju zasnovan razvoj, bibliotečko-informacijski sistemi i informacijski sistemi o istraživačkoj djelatnosti predstavljaju izuzetno značajnu infrastrukturu bez koje se ne može zamisliti savremeno školstvo i istraživanje, a također ni kulturni, tehnološki i privredni razvoj. Biblioteke ne mogu uspješno da funkcionišu kao usamljena ostrva, već, prateći znanje i kulturu, moraju da se povezuju i na taj način obezbjeđuju uslove za dijalog i saradnju kao najbolju osnovu za razvoj svake države i međunarodne zajednice u cjelini.

 

Razvoj sistema COBISS

Zajednica jugoslavenskih nacionalnih biblioteka nekadašnje Jugoslavije je 1987. godine prihvatila sistem uzajamne katalogizacije kao zajedničku osnovu bibliotečko-informacijskog sistema i sistema naučnih i tehnoloških informacija Jugoslavije, a ulogu informacijskog i bibliografskog servisa, ujedno i nosioca razvoja organizacionih rješenja i programske opreme preuzeo je Institut informacijskih znanosti (IZUM) iz Maribora (Slovenija). Do raspada Jugoslavije 1991. godine u sistemu je učestvovalo 55 biblioteka iz svih njenih nekadašnjih republika.

IZUM je 1991. godine promovirao sistem COBISS (Kooperativni online bibliografski sistem i servisi) kao nadgradnju sistema uzajamne katalogizacije. Tada se počelo s korišćenjem istog akronima i za pripadajuću programsku opremu. Biblioteke izvan Slovenije su potom istupile iz zajedničkog sistema uzajamne katalogizacije, no postepeno su skoro sve obnovile saradnju sa IZUM-om i danas u svojim državama uspostavljaju autonomne bibliotečko-informacijske sisteme na platformi COBISS-a.

COBISS predstavlja organizacioni model povezivanja biblioteka u bibliotečko-informacijski sistem sa uzajamnom katalogizacijom, uzajamnom bibliografsko-kataloškom bazom podataka COBIB i lokalnim bazama podataka biblioteka učesnica, bazom podataka o bibliotekama COLIB, normativnom bazom podataka CONOR, a također s brojnim drugim funkcijama. Stručne osnove i tehnološke pretpostavke za funkcioniranje sistema jesu:

  • standardizirana i uzajamna obrada bibliotečke građe te ujednačeno vođenje kataloga i bibliografija,
  • odgovarajuća osposobljenost stručnih radnika za uzajamnu katalogizaciju,
  • računarska i komunikaciona povezanost biblioteka.

COBISS2 i COBISS3 su dvije generacije programske opreme COBISS za automatizaciju bibliotečkog poslovanja i pristup različitim bazama podataka na Internet-u. Programska oprema koju razvija i održava IZUM, podržava različite funkcije biblioteka i bibliotečko-informacijskih servisa s mogućnošću izbora korisničkih interfejsa na više jezika (slovenački, srpski, bosanski, makedonski i engleski). U toku je prevođenje korisničkih interfejsa i priručnika na bugarski i albanski jezik.

COBISS.SI, COBISS.BH, COBISS.MK, COBISS.SR i COBISS.CG su oznake za autonomne bibliotečko-informacijske sisteme koji se uspostavljaju u pojedinim državama (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora) sa vlastitim uzajamnim bazama podataka (COBIB.SI, COBIB.BH, COBIB.MK, COBIB.SR i COBIB.CG). U okviru navedenih sistema, programsku opremu COBISS u automatizaciji svog poslovanja koristi preko 500 biblioteka.

COBISS.Net je naziv mreže koja međusobno povezuje autonomne (nacionalne) bibliotečko-informacijske sisteme COBISS različitih država i njihove informacijske sisteme o istraživačkoj djelatnosti. Programska oprema COBISS tehnički omogućuje preuzimanje zapisa iz bilo koje uzajamne baze podataka COBIB, kataloga OCLC (WorldCat) i iz drugih baza podataka. Sporazum o uspostavljanju mreže COBISS.Net i slobodnom protoku bibliografskih zapisa koji se kreiraju u autonomnim bibliotečko-informacijskim sistemima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Srbije bio je potpisan u Beogradu februara 2003. godine, a novembra 2006. godine sporazum je potpisala i nacionalna biblioteka Bugarske.

 

Organizacioni model sistema COBISS

Bibliotečko-informacijski sistem na platformi COBISS-a zajednički oblikuju bibliotečko-informacijski servis i biblioteke koje učestvuju u sistemu uzajamne katalogizacije.

Bibliotečko-informacijski servis (nacionalni COBISS centar) je institucija čiji su osnovni zadaci:

  • planiranje i usklađivanje aktivnosti u vezi s računarskim povezivanjem biblioteka,
  • obezbjeđivanje i održavanje zajedničkih računarskih i komunikacionih kapaciteta za rad sistema i centralnih servisa,
  • obezbjeđivanje programske opreme COBISS i korisničke dokumentacije za uzajamnu katalogizaciju, za lokalno bibliotečko poslovanje i za druge servise,
  • upravljanje uzajamnom bazom podataka COBIB,
  • stručna pomoć bibliotekama prilikom nabavke, instaliranja i održavanja računarske opreme,
  • organiziranje obrazovanja i stručna pomoć bibliotekama i drugim korisnicima programske opreme i servisa COBISS,
  • stručna pomoć bibliotekama prilikom konverzije i prijenosa podataka iz drugih sistema,
  • utvrđivanje osposobljenosti stručnih bibliotečkih radnika za učešće u uzajamnoj katalogizaciji (u saradnji s nacionalnom bibliotekom),
  • organiziranje pristupa stranim informacijskim servisima i bazama podataka na osnovu konzorcijskih ugovora.

Osnivač bibliotečko-informacijskog servisa može biti vlada zainteresirane države ili zainteresirane biblioteke.

Biblioteke u okviru bibliotečko-informacijskog sistema na platformi COBISS mogu imati jedan od slijedećih statusa:

  • status nacionalne članice ima nacionalna biblioteka koja aktivno učestvuje u sistemu uzajamne katalogizacije i obavlja posebne zadatke, npr: katalogizacija nacionalne produkcije, obrazovanje bibliotekara, provjera osposobljenosti kreatora zapisa (katalogizatora), praćenje kvaliteta obrade građe itd,
  • punopravne članice su biblioteke koje aktivno učestvuju u sistemu uzajamne katalogizacije i koje mogu upisivati zapise u uzajamnu bazu podataka na osnovu prethodne verifikacije osposobljenosti njihovih katalogizatora. Dok katalogizatori ne posjeduju odgovarajuću licencu, ne mogu upisivati zapise u uzajamnu bazu podataka, međutim, zapise iz te baze mogu preuzimati i pohranjivati u svoje lokalne baze podataka.

U cilju razmatranja pitanja razvoja i funkcioniranja nacionalnih bibliotečko-informacijskih sistema na platformi COBISS po pravilu se formiraju Savjeti članica COBISS-a koje čine predstavnici različitih grupa biblioteka (nacionalna, opće, visokoškolske, specijalne, školske), po kriteriju ukupno unijetih zapisa u uzajamnu bazu podataka COBIB.

Na osnovu potpisanog ugovora, biblioteke nacionalnom bibliotečko-informacijskom servisu plaćaju za njegove osnovne usluge godišnju članarinu, ako to nije drugačije uređeno. U Sloveniji djelatnost bibliotečko-informacijskog servisa u sistemu COBISS.SI skoro u cjelini finansira Agencija za istraživačku djelatnost Republike Slovenije.

IZUM razvija i održava standarde i programsku opremu COBISS, a za potrebe slovenačkih biblioteka i krajnjih korisnika također obavlja zadatke nacionalnog bibliotečko-informacijskog servisa.

IZUM sarađuje s bibliotečko-informacijskim servisima i bibliotekama van Slovenije na osnovu krovnih ugovora o korišćenju programske opreme COBISS za automatizaciju bibliotečkih funkcija, također i na osnovu međudržavnih sporazuma o naučnoj i tehnološkoj saradnji.

Po pravilu jednom godišnje IZUM organizira međunarodnu konferenciju COBISS sa ciljem da predstavi dostignuća, probleme i razvojne planove. Na konferenciji redovno učestvuju priznati strani stručnjaci koji u svojim izlaganjima predstavljaju najznačajnije savremene trendove u bibliotečkoj i informacijskoj djelatnosti te pritom vrednuju implementirana i predviđena rješenja u sistemu COBISS.

 

Tehnološka platforma sistema COBISS

Arhitekturu sistema COBISS IZUM je postavio 1987. godine kada je izabrana i tehnološka platforma (računarski sistemi VAX/VMS u mreži DECNET s terminalskim pristupom i programskim jezicima COBOL, Basic i Macro). Potom je uslijedilo uvođenje novih tehnologija (Internet, serveri HP AlphaServer i HP Itanium, OpenVMS, TCP/IP, C Visual Basic, Delphi ...) te razvoj različitih proizvoda i servisa. Na navedenoj tehnološkoj platformi funkcionira druga generacija aplikativne programske opreme (COBISS2), koja uključuje segmente COBISS2/Katalogizacija, COBISS2/Ispisi, COBISS2/Pozajmica i COBISS/OPAC.

Pojedina biblioteka može imati svoju bazu podataka (katalog) na sopstvenom serveru (HP AlphaServer ili HP Itanium), na serveru jedne od većih biblioteka ili na serveru u organizaciji koja obavlja funkciju bibliotečkog informacijskog servisa.

U slučaju uzajamne katalogizacije i lokalnih aplikacija COBISS2, za pristup serveru koriste se PC-i sa operacionim sistemom Windows ili (s izuzecima još i danas) VT-terminali. Programska oprema COBISS podržava izabrane tipove štampača.

Korištenjem Web čitača (browser) može se pristupiti svim bazama podataka u sistemu COBISS, i to preko servera za COBISS/OPAC u organizaciji koja obavlja funkciju bibliotečko-informacijskog servisa.

Godine 1997. započet je razvoj treće generacije aplikativne programske opreme (COBISS3) na novoj tehnološkoj platformi (programski jezik Java na operacionom sistemu Windows, Linux, Solaris ili HP-UX, baza podataka ObjectStore). S obzirom na to da je iskustvo pokazalo da razvoj sistema za upravljanje bazama podataka ObjectStore nije ispunio očekivanja, u toku je prelazak na bazu podataka ORACLE. Arhitektonske karakteristike programske opreme COBISS3 jesu:

  • grafički korisnički interfejsi,
  • odvajanje podataka o stanju fonda od bibliografskog zapisa, samim tim odvajanje segmenta COBISS2/Katalogizacija od lokalnih aplikacija praćenja nabavke bibliotečke građe i kontrole pristizanja serijskih publikacija,
  • prenošenje ovlaštenja za upravljanje lokalnim aplikacijama na odgovorne radnike u bibliotekama,
  • unos podataka i pretraživanje i u drugim pismima (ćirilica, grčko pismo, arapsko pismo ...),
  • povećanje fleksibilnosti programske opreme s aspekta mogućnosti implementacije izvan Slovenije,
  • ispisi u standardnim formatima (SGML/HTML),
  • uvažavanje objektnog pristupa,
  • troslojna koncepcija (korisnički interfejs, poslovna logika i baza podataka),
  • što manja zavisnost od mašinske opreme i operacionih sistema,
  • implementacija tehnologija za aplikacije Internet/intranet,
  • implementacija standarda UNICODE (ISO 10646).

S obzirom na to da su na platformi COBISS2 postupci uzajamne katalogizacije, pozajmice i OPAC-a automatizovani na zadovoljavajući način (s tim da katalogizacija i pozajmica nemaju grafički interfejs), na novoj tehnološkoj platformi COBISS3 najpre su razvijeni segmenti koji još nisu bili automatizovani. Obnova ostalih programskih segmenata je u toku (COBISS3/Katalogizacija, COBISS/OPAC).

Za korištenje programske opreme COBISS3 potrebni su serveri koji su uključeni u Internet sa priključkom brzine najmanje 10 Mb/s, a isti server može da koristi više biblioteka. Za radna mjesta u bibliotekama, koje koriste programsku opremu COBISS3, potrebna je slijedeća mašinska oprema: PC s procesorom od najmanje 400 MHz, dodatna 128 MB RAM-a za potrebe COBISS3 i povezivanje na mrežu s brzinom od barem 256 kb/s.

 

Uzajamna katalogizacija

Online uzajamna katalogizacija zasnovana je na kooperativnom prikupljanju i distribuiranoj obradi podataka, što omogućuje racionalnu podjelu rada i uštedu pri zahtjevnom postupku obrade bibliotečke građe. Svaku jedinicu dovoljno je samo jednom obraditi, poslije čega je zapis preko uzajamne (kooperativne) baze podataka COBIB online dostupan svim učesnicima u sistemu.

Za uzajamnu katalogizaciju karakteristična je tijesna povezanost lokalnih baza podataka/kataloga pojedinačnih biblioteka s uzajamnom bazom podataka/uzajamnim katalogom.

Baze podataka sadrže bibliografske zapise za različitu vrstu građe (monografske publikacije, serijske publikacije, integrisani izvori, članci i drugi sastavni delovi) za potrebe vođenja personalnih bibliografija autora i zapise za izvedena djela.

Za vođenje bibliografije istraživača u sistemu COBISS propisana je jedinstvena tipologija dokumenata/djela na osnovu koje se bibliografske jedinice klasifikuju. Za svaku bibliografsku jedinicu odredi se tip (originalni naučni članak, pregledni naučni članak, stručni članak, naučna ili stručna monografija, naučno ili stručno izlaganje na konferenciji itd.) koji mora odgovarati važećoj definiciji.

Uzajamna baza podataka COBIB i sve lokalne baze podataka biblioteka učesnica, imaju istu strukturu bibliografskih zapisa i zbirnih podataka o fondu. Osim tih podataka, lokalne baze podataka sadrže i jednoznačno strukturirane detaljne podatke o fondu, značajne za lokalne funkcije biblioteka i prikaz u sistemu COBISS/OPAC.

Za razmjenu podataka u sistemu COBISS koriste se format COMARC/B za bibliografske podatke i format COMARC/A za normativne podatke, koji su zasnovani na formatu UNIMARC, potom format COMARC/H za podatke o stanju fonda, koji je razvio IZUM. Za međunarodnu razmjenu bibliografskih podataka koristi se format UNIMARC. Prilikom implementacije klijenta Z39.50 ugrađena je konverzija iz formata MARC 21 u format COMARC, a prilikom implementacije servera Z39.50 konverzija iz formata COMARC u format MARC 21.

U procesu online uzajamne katalogizacije unos podataka odvija se preko lokalnih računarskih sistema (servera). Tako na lokalnim sistemima nastaju i održavaju se lokalne baze podataka biblioteka, a "istovremeno" se na serveru bibliotečko-informacijskog servisa formira uzajamna baza podataka COBIB. Pritom se izvodi online indeksiranje preko 100 indeksa za pretraživanje za bibliografske podatke, normativne podatke i podatke o fondu.

Katalogizator, koji želi da doda zapis u lokalnu bazu podataka, najprije provjeri da li je bibliografski zapis već u uzajamnoj bazi podataka COBIB. Ako jeste, prenosi ga u svoju lokalnu bazu podataka i dodaje detaljne podatke o fondu. Ako zapisa nema u uzajamnoj bazi podataka, katalogizator ga kreira u lokalnoj bazi podataka, poslije čega se taj zapis programski prenosi i u uzajamnu bazu podataka.

Kvalitet, ujednačenost i konzistentnost lokalnih baza podataka i uzajamne baze podataka COBIB obezbjeđuju se na različite načine: normativnom kontrolom ličnih imena autora, kontrolom dupliranih zapisa, programskim kontrolama za formate COMARC, redakcijom zapisa, globalnim šifrarnicima za sve standardizirane podatke (npr. države, jezici, UDK), lokalnim šifrarnicima za sve podatke koji su ujednačeni unutar biblioteke (npr. lokacije, interne oznake), automatskim numeratorima (npr. inventarski brojevi, brojevi u signaturi), kontrolom jednoznačne identifikacije serijskih publikacija itd; međutim, to se posebno postiže sistematskim obrazovanjem kreatora zapisa koji za to moraju dobiti odgovarajuću licencu.

Ako bibliotečko-informacijski servis ima potpisan odgovarajući ugovor sa ISSN centrom u Parizu, prilikom kreiranja zapisa za serijske publikacije kao normativna baza koristi se međunarodna baza podataka ISSN iz koje se relevantni podaci prenose u COBIB i u lokalne baze podataka. Također je moguće preuzimanje bibliografskih zapisa iz WorldCat-a preko OCLC servera Z39.50, premda i u tom slučaju bibliotečko-informacijski servis mora imati potpisan odgovarajući ugovor s OCLC-em.

Moguće su još i retrospektivne konverzije iz mašinski čitljivih zapisa koje je biblioteka uradila prije uključivanja u COBISS, u slučaju da ti zapisi ispunjavaju minimalne kriterije kvaliteta i kompatibilnosti s formatom COMARC. Konverzije se po pravilu izvode samo u lokalne baze podataka.

Velika pažnja posvećena je ujednačavanju unosa i prikazu lokalnih podataka koji su namjenjeni krajnjim korisnicima. Ujednačenost je u velikoj mjeri obezbjeđena formatom COMARC/H za podatke o fondu. Osim toga, prije uključivanja pojedine biblioteke u pravo okruženje uzajamne katalogizacije, bibliotečko-informacijski servis se sa svakom bibliotekom ponaosob dogovara o načinu unosa lokalnih podataka. Način unosa podataka prilagođava se što prijatnijem predstavljanju za krajnjeg korisnika, a istovremeno se uzimaju u obzir specifičnosti organizacije rada u pojedinoj biblioteci.

 

COBISS/OPAC

COBISS/OPAC je mrežna aplikacija koja bibliotekarima i krajnjim korisnicima omogućuje online pristup:

  • bibliografsko-kataloškim bazama podataka u sistemu COBISS (COBIB i lokalne baze podataka biblioteka),
  • drugim bazama podataka COBISS (COLIB, CORES, CONOR, ELINKS, SGC),
  • specijaliziranim bazama podataka (domaćih ili stranih proizvođača), na serveru bibliotečko-informacijskog servisa,
  • bazama podataka na udaljenim serverima Z39.50.

Pristupi stranim bazama podataka po pravilu se uređuju konzorcijskim ugovorima između bibliotečko-informacijskog servisa i ponuđača baza podataka, dok su neke baze također dostupne bez ograničenja. Tako su npr. u sistemu COBISS.SI, na osnovu konzorcijskih ugovora, korisnicima dostupne:

  • baze podataka informacijskog servisa OCLC FirstSearch (WorldCat, ArticleFirst, ProceedingsFirst i neke druge),
  • baze podataka SwetScan s registrima sadržaja naučnih i stručnih časopisa,
  • baze podataka impakt faktora - Journal Citation Reports (JCR SE, JCR SSE),
  • normativna baza podataka imena Kongresne biblioteke (LC NAMES).

Od tri korisnička interfejsa programske opreme COBISS/OPAC (telnet, Windows i Web) nadalje razvijamo samo Web interfejs za više jezičkih područja: domaći jezik (slovenački, makedonski, srpski ili bosanski) i engleski jezik.

Postupci pretraživanja prilagođeni su različitim stepenima znanja korisnika (osnovni, izborni i komandni način pretraživanja).

Kod bibliografsko-kataloških baza podataka u sistemu COBISS, osnovni način pretraživanja omogućuje pretraživanje po pet unaprijed određenih polja za pretraživanje (autor, naslov, godina izdavanja, ključne riječi, izdavač). U izbornom načinu možemo pretraživati po 50 polja za pretraživanje - dodatnim indeksima. U komandnom načinu pretražujemo komandom Select koja omogućuje korištenje Bulovih (AND, OR, NOT) i kontekstnih operatora (WITH, NEAR, SUBFIELD). Moguć je ispis spiska pojmova koji se pojavljuju u bazi podataka, skraćivanje pojmova za pretraživanje (riječi i fraza), ograničavanje pretraživanja po jeziku i vrsti građe (sve vrste građe, monografske publikacije, serijske publikacije, članci, sve vrste građe i izvedeni radovi ...), uređivanje rezultata pretraživanja itd. Na raspolaganju je pet različitih formata za ispis bibliografskih podataka (skraćeni, korisnički, korisnički puni, listić, COMARC), dva formata za zbirne podatke o fondu (skraćeni i puni) i jedan format za detaljne podatke o fondu.

Kod drugih baza podataka pretraživanje je prilagođeno njihovim karakteristikama, premda se izvodi preko istog korisničkog interfejsa.

Krajnji korisnici i biblioteke mogu da kopiraju zapise iz baze podataka COBIB za ličnu upotrebu u skladu sa uslovima korišćenja ili za upotrebu u lokalnim bibliotečkim aplikacijama u skladu sa odredbama posebnih ugovora.

Ako biblioteka ima automatiziranu pozajmicu građe s programskom opremom COBISS, COBISS/OPAC obezbjeđuje online informaciju o dostupnosti pojedinog primjerka (da li je građa slobodna ili pozajmljena, rok vraćanja). Korisnici takođe mogu da pogledaju koju su građu pozajmili, mogu da produže rok za pozajmicu, rezervišu građu, naruče građu u okviru međubibliotečke pozajmice, pogledaju trenutno stanje duga i potraživanja te naruče usluge elektronskog obavještavanja.

Bibliografskim bazama podataka COBISS može se pristupiti i preko servera Z39.50.

U dogovoru sa servisom Google, pristup bibliografskim zapisima u uzajamnoj bazi podataka COBIB moguć je i preko servisa GoogleScholar. U tom slučaju, kod pogodaka u GoogleScholar automatski se ispisuje link na pripadajuće zapise u bazi podataka COBIB.

 

Lokalne aplikacije

COBISS3 (treća generacija)

Programski segment COBISS3/Nabavka uključuje sve postupke za nabavku građe (monografske publikacije) i za vođenje stanja finansijskih sredstava u fondovima:

  • izbor za naručivanje građe (unos i obrada prijedloga);
  • kupovina građe koja obuhvaća naručivanje građe (obična narudžba, prednarudžba, narudžba sa oglednom dobavnicom, narudžba "po ključu"), otkazivanje narudžbe, pretplaćanje i prijem naručene građe te plaćanje primljene građe (prijem računa i praćenje stanja u fondovima);
  • reklamiranje neprispjele građe, primljene građe i primljenog računa;
  • naručivanje, prijem i slanje građe u zamjenu, prijem i slanje obaveznih primjeraka, prijem poklona i evidentiranje drugih načina dobivanja građe;
  • održavanje podataka o partnerima i fondovima te podešavanje numeratora;
  • slanje narudžbina dobavljačima prema standardu EDIFACT;
  • slanje spiskova obaveznog primjerka u XML obliku i priprema spiskova prilikom prijema.

Programski segment COBISS3/Serijske publikacije uključuje postupke za nabavku serijskih publikacija i za vođenje stanja finansijskih sredstava u fondovima:

  • izbor za naručivanje građe;
  • kupovina publikacija koja obuhvaća naručivanje publikacija (trajna i godišnja narudžba), otkazivanje narudžbe, pretplaćanje i plaćanje publikacija te praćenje stanja u fondovima;
  • kreiranje modela izlaženja;
  • kontrola dotoka građe pomoću modela izlaženja sa mogućnošću centralnog evidentiranja ili evidentiranja po odjeljenjima;
  • reklamiranje sveski koje nedostaju i primljenog računa;
  • prijem publikacija iz zamjene, obaveznih primjeraka i poklona te drugih načina prijema;
  • održavanje podataka o partnerima i fondovima te podešavanje numeratora.

Programski segment COBISS3/Fond omogućava cjelovito upravljanje podacima o fondu:

  • preuzimanje bibliografskih zapisa iz uzajamne u lokalnu bazu podataka;
  • dopunjavanje polja 610az, 675bs i 992bx;
  • dopunjavanje lokalnih šifrarnika;
  • kreiranje i uređivanje podataka o fondu neposredno u segmentu COBISS3/Fond ili programski iz segmenata COBISS3/Nabavka i COBISS3/Serijske publikacije;
  • potpuna veza sa segmentom COBISS2/Katalogizacija;
  • postupci za dodjelu inventarskih brojeva i kopiranje podataka o fondu;
  • podešavanje numeratora za inventarski broj, tekući broj u signaturi i broj za pozajmicu te mogućnost oblikovanja kriterija za automatski izbor numeratora;
  • odvojeni postupci sa posebnim privilegijama za manje mijenjanje podataka o fondu (statusi, stepeni dostupnosti … );
  • ispisivanje naljepnica za građu za vrijeme uređivanja podataka o fondu neposredno na štampač ili preko ispisnih redova;
  • prijenos podataka o fondu između bibliografskih zapisa;
  • pretraživanje i rad s pojedinim podacima o fondu bez bibliografskog zapisa;
  • podrška izvođenju postupka inventara.

Programski segment COBISS3/Pozajmica omogućava osnovne funkcionalnosti pozajmice:

  • upis, pretraživanje, promjena podataka ili broja članske karte,
  • pozajmica građe kući, vraćanje građe, produženje roka pozajmice i promjena datuma isteka,
  • pretraživanje građe, uvid u stanje građe i upis napomene o građi,
  • postavljanje parametara pozajmice (vremenski parametri, kalendar, način pozajmice i drugi parametri),
  • ispisi i statistike za pozajmicu,
  • potpuna veza sa segmentom COBISS2/Fond,
  • elektronsko obavještavanje članova o skorašnjem isteku roka pozajmice,
  • podrška stalnim rezervacijama serijskih publikacija.

Programski segment COBISS3/Međubibliotečka pozajmica uključuje sve postupke u slučaju kad se biblioteka pojavljuje u ulozi naručioca građe iz drugih biblioteka, a također i postupke kad se biblioteka pojavljuje u ulozi dobavljača građe iz svog fonda. Bibliotekama omogućava:

  • naručivanje i otkazivanje narudžbenica, ponovno naručivanje, promjena dobavljača,
  • obrada narudžbina iz COBISS/OPAC-a,
  • prijem građe, reklamiranje,
  • dobavljanje građe naručiocu,
  • vraćanje građe,
  • pripremu različitih obavještenja,
  • pripremu računa i ispis knjige izdatih računa,
  • elektronsko obavještavanje korisnika o dospjeloj građi, nerealizovanoj dostavi i isteku roka pozajmice.

Programski segment COBISS3/Ispisi, koji predstavlja suštinski kvalitativni skok, uključuje sve tipične funkcionalnosti generatora ispisa. Biblioteke mogu koristi tipske ispise koje oblikuje IZUM, a ubuduće će ih same moći prilagođavati svojim potrebama. Prilikom razvoja programske opreme COBISS2 izuzetno veliki broj sati utrošen je upravo za rješavanje specifičnih potreba za ispisima u pojedinim bibliotekama.

COBISS3/Upravljanje aplikacijama je segment koji omogućuje samostalno upravljanje vlastitim lokalnim aplikacijama: 

  • održavanje podataka o domaćoj biblioteci i partnerima,
  • održavanje podataka o zaposlenima i njihovim korisničkim imenima i šiframa,
  • definiranje grupa korisnika programske opreme,
  • veza sa centralnim registrom korisnika.

COBISS2 (druga generacija)

Programski segment COBISS2/Pozajmica omogućuje:

  • upisivanje i održavanje podataka o članovima biblioteke (s unosom brojeva upisa ili s upotrebom šipkastog koda),
  • pozajmicu i vraćanje svih vrsta građe, produžavanje roka vraćanja, rezervacije, naručivanje i evidentiranje izgubljenih primjeraka građe (unosom inventarnih brojeva, odnosno brojeva za pozajmicu ili s upotrebom šipkastog koda),
  • pregledanje lokalnih kataloga s bibliografskim podacima i detaljnim podacima o fondu,
  • uvid u stanje građe (da li je građa slobodna ili pozajmljena, podaci o članu koji je građu pozajmio, rok vraćanja itd.),
  • izrada opomena,
  • sistem finansijskog poslovanja s mogućnošću ručnog ili automatskog evidentiranja potraživanja (poravnavanje potraživanja može biti djelimično ili u cjelini, gotovinsko ili negotovinsko); ispis različitih potvrda za članove itd,
  • automatizaciju funkcija bibliobusa, knjigomata i telefonskog odzivnika.

Programski segment COBISS2/Ispisi podržava izradu različitih ispisa iz lokalnih baza podataka biblioteka, a u nekim slučajevima i iz uzajamne baze COBIB. Veći broj ispisa je standardiziran i priređen za pojedinu vrstu građe, dok su neki takođe prilagođeni potrebama pojedinih biblioteka. Neki ispisi, npr. kataloški listići i bibliografije, uključuju i ćirilicu. Programski segment omogućuje:

  • izradu različitih kataloških listića za AIK, katalog naslova, UDK i predmetni katalog;
  • pripremu personalnih bibliografija i bibliografija institucija, također nacionalne bibliografije, različitih spiskova novih publikacija itd. (ispis bibliografskih jedinica moguć je u tri oblika: ISBD, ISO 690, IEEE, s apstraktom ili bez njega, u jednoj ili dvije kolone, s registrima: naslova, imena, predmetnih odrednica ili UDK brojeva; moguć je i prijenos bibliografija u formatima COBISS, HTML, LaTeX ili XML);
  • ispis inventarskih knjiga za pojedinu vrstu građe; uključen je i modul za inventariziranje koji omogućuje automatizirano praćenje stanja, te nedostatka ili viška građe;
  • ispis naljepnica sa šipkastim kodom za članove biblioteke i za građu;
  • ispis spiska otpisane građe ili spiskova građe s određenim statusom;
  • ispis različitih spiskova kontroliranih i nekontroliranih predmetnih odrednica;
  • izradu različitih ispisa za potrebe koordinacije nabavke stranih serijskih publikacija; te ispise u Sloveniji koriste biblioteke i nadležna ministarstva koja sufinansiraju nabavku literature i baza podataka;
  • izradu statističkih pregleda prirasta građe, pozajmice građe, posjete članova, svih transakcija pozajmice itd; moguća je priprema statistike za veći broj polja/potpolja formata COMARC/B i COMARC/H (odjeljenje, namjena, jezik, UDK, vrsta građe, kategorija članova, kreator zapisa, način nabavke, za dan, mjesec, godinu itd.); kod nekih vrsta ispisa, bibliotekari, preko parametarskih datoteka, mogu sami definirati sadržaj i oblik ispisa;
  • izradu spiskova dobavljača, narudžbi, reklamacija i računa za pojedine vrste građe (u okviru funkcija nabavke).

 

Druge aplikacije

E-CRIS je web aplikacija koja omogućuje uspostavljanje nacionalnog informacijskog sistema o istraživačkoj djelatnosti sa bazama podataka o istraživačima, istraživačkim organizacijama i projektima. Struktura podataka usklađena je sa preporukama CERIF-a (Common European Research Information Format). Navedena aplikacija rezultat je iskustva IZUM-a u razvoju informacijskog sistema o istraživačkoj djelatnosti u Sloveniji – SICRIS.

Bibliografije istraživača jeste Web aplikacija koja omogućuje izradu personalnih bibliografija istraživača, ako bibliografski zapisi u bazi podataka COBIB, pored uobičajenih bibliografskih podataka, sadrže i jednoznačnu identifikaciju autora (šifra istraživača) i oznaku za tip bibliografske jedinice po važećoj tipologiji dokumenata/djela za vođenje bibliografija u sistemu COBISS. Izborom ulaznih parametara moguće je oblikovanje različitih ispisa. Neke funkcije te aplikacije u Sloveniji su integrisane u informacijski sistem o istraživačkoj djelatnosti SICRIS i koriste se prilikom vrednovanja bibliografskih pokazatelja istraživačke uspješnosti istraživača.

Bibliografije priloga u serijskim publikacijama jeste Web aplikacija koja omogućuje ispis bibliografskih jedinica razvrstanih po važećoj tipologiji dokumenata/dela za vođenje bibliografija u sistemu COBISS.

Najčitanije knjige jeste Web aplikacija koja omogućuje izradu spiskova najčešće pozajmljivane građe u određenom periodu (na osnovu podataka o pozajmici u bibliotekama koje imaju automatiziranu pozajmicu).

Bibliotečka nadoknada jeste Web aplikacija koja omogućuje izradu spiskova – statistike pozajmice bibliotečke građe po autorima koji su kandidati za novčanu bibliotečku nadoknadu, na osnovu broja pozajmica njihovih djela u bibliotekama (u skladu s kriterijima koje određuje nadležni državni organ). U sistemu COBISS.SI važi Pravilnik o realizaciji bibliotečke nadoknade koji je usvojilo Ministarstvo za kulturu (spiskovi se rade na osnovu bibliografskih zapisa iz baze podataka COBIB.SI, normativnih zapisa za imena autora iz baze podataka CONOR.SI i arhivskih podataka o pozajmicama u javnim bibliotekama u određenom periodu).

 

Pomoć korisnicima i obrazovanje

O održavanju operativnosti većeg broja računarskih sistema (servera), na kojima se odvijaju lokalne aplikacije slovenačkih biblioteka, brine se IZUM koji bibliotekama obezbjeđuje pomoć i prilikom izgradnje lokalnih mreža i nabavke računarske i komunikacione opreme. Oprema većeg značaja nabavlja se centralizirano prema projektima koje finansiraju ministarstva nadležna za biblioteke. Bibliotečko-informacijskim servisima u drugim državama preporučujemo da svojim bibliotekama obezbjeđuju sličnu stručnu pomoć.

Kada biblioteka potpiše ugovor o uključivanju u nacionalni bibliotečko-informacijski sistem (punopravno članstvo), ona se odmah uključuje u program obrazovanja za rad u COBISS-u. Kurseve, koji su vezani za upotrebu formata COMARC/B, COMARC/A i COMARC/H te upotrebu programske opreme izvode IZUM ili drugi nacionalni bibliotečko-informacijskih servis, ako su za izvođenje pojedinih kurseva stekli potrebnu licencu. Kurseve, koji su vezani za upotrebu kataloških pravila i drugih bibliotekarskih standarda izvodi nadležna nacionalna biblioteka.

Za vrijeme osposobljavanja, biblioteka može u svoju lokalnu bazu podataka kopirati bibliografske zapise iz uzajame baze podataka COBIB, i da tim zapisima za lokalne potrebe dodaje podatke o stanju fonda. Istovremeno biblioteka radi u testnoj okolini u kojoj katalogizator kreira bibliografske zapise koje potom verificiraju nacionalni bibliotečko-informacijski servis i nacionalna biblioteka. Na osnovu pozitivne ocjene katalogizator dobija dozvolu (licencu) za kreiranje i unos zapisa u COBIB. Dozvolu za uzajamnu katalogizaciju po pravilu izdaje bibliotečko-informacijski servis u saglasnosti s nacionalnom bibliotekom.

Priručnici za korišćenje programske opreme COBISS i njihove dopune ažurno se prevode na engleski i srpski ili bosanski jezik.

Korisnicima programske opreme COBISS u Sloveniji i bibliotečkim informacijskim servisima u mreži COBISS.Net, IZUM obezbjeđuje pomoć telefonom od ponedjeljka do petka od 7.30 do 21.00 i subotama od 7.30 do 13.00 na telefonskom broju +386 (0)2 25 20 333.

Za pomoć elektronskom poštom, na raspolaganju su adrese:

Bibliotekama van Slovenije stručnu pomoć obezbjeđuju njihovi nacionalni bibliotečko-informacijski servisi.

 

Zaštita prava institucija učesnica

Prava institucija učesnica uređuju se međunarodnim konvencijama i direktivama Evropske unije, zakonom o autorskim i srodnim pravima (copyright), zakonom o industrijskoj svojini, zakonom o zaštiti konkurencije te međusobnim ugovorima.

U skladu s tim, nacionalni bibliotečko-informacijski servis ima autorsko pravo na uzajamnu bazu podataka COBIB u cjelini, u vidu zbirke podataka, ujedno pak nije vlasnik autorskog prava za bilo koji pojedinačni zapis u toj bazi podataka. Činjenica da je pojedinačni zapis urađen kod određenog učesnika sistema online uzajamne katalogizacije, trajno je evidentirana u uzajamnoj bazi podataka COBIB.

Učesnici, odnosno korisnici pojedinog sistema COBISS, bez prethodne saglasnosti nacionalnog bibliotečko-informacijskog servisa, ne smiju prenositi mašinski čitljive zapise iz sistema COBISS u druge baze podataka i sisteme za automatizaciju lokalnih funkcija biblioteke ili namijeniti prodaji. Sa zapisima koje su sami kreirali raspolažu bez ograničenja samo za one namjene koje ne ugrožavaju integritet i koncepciju razvoja pojedinog sistema COBISS. Zapisi, preuzeti iz COBIB-a i preneseni u druge baze podataka i sisteme, pored oznake kreatora, moraju imati i oznaku COBISS, što označava da potjeću iz uzajamne baze podataka COBIB.

Prilikom korištenja drugih baza podataka, čiju ponudu, na osnovu posebnih ugovora s njihovim proizvođačima, organizira nacionalni bibliotečko-informacijski servis, važe ograničenja koja proističu iz spomenutih ugovora.

Vlasnik autorskog prava za programsku opremu COBISS i pripadajuće priručnike jeste IZUM.

COBISS, COMARC, COBIB i COLIB su zaštićeni znaci IZUM-a.

Svaki bibliotečko-informacijski servis mora se brinuti i o zaštiti informacijske privatnosti pojedinaca u sistemu COBISS, tako što će sprečavati nezakonito i neovlašteno korištenje ličnih podataka.


© IZUM, juni 2008.

IZUM
Institut informacijskih znanosti
(Institute of Information Science)
2000 Maribor, Prešernova 17, Slovenija

www.izum.si

 

© IZUM 2002-2010
cobisservis@izum.si